Na mjestu današnjeg Hrvatskog doma Pučkog otvorenog učilišta Samobor 1931. godine izgrađeno je vatrogasno skladište. U to vrijeme adresa je bila Novi trg ili tzv. 'svinjski plac'. Zadruga Hrvatski Dom osnovana je 1937. godine, a temelji zgrade Hrvatskog doma blagoslovljeni su 6. studenog 1938. Nakon mnogih vijećanja, s Dobrovoljnim vatrogasnim društvom bio je postignut sporazum da se novogradnja Hrvatskog Doma na Novom Trgu nadogradi na spremište. I to velika dvorana, prostrana pozornica, galerije i više soba. Nacrte za gradnju Hrvatskog Doma izradio je ing. Pavao Blažeković iz Zagreba, a gradnju preuzeo Ivan Celizić. Uz novčanu pripomoć i darove u građi gradnja je brzo napredovala te je 31. prosinca 1940. Hrvatski Dom svečano otvoren priredbom Silvestarske večeri. Zbog rata 1941-1945. izgradnja je stala tako da Dom nije u potpunosti završen. Za vrijeme rata u Domu su smješteni Ustaški logor, Logor ustaške omladine, knjižnica i čitaonica, služi svim samoborskim društvima (Glazba, Jeka, Hrvatski radnički savez, Društvo hrvatskih katoličkih muževa i dr.) i privremeno kao vatrogasno spremište.

11. listopada 1945. kada je dr Stjepan Orešković održao predavanje 'Samobor u borbi za slobodu' smatra se početkom rada Narodnog sveučilišta u Samoboru.

Od 1945. do 1950. Hrvatski dom radi i dalje ali na volonterskoj osnovi.

1947. godine zgrada je nacionalizirana.
19. prosinca 1950. godine osniva se ustanova pod imenom privredno poduzeće Narodni dom, koja djeluje do 1953, a 1. siječnja 1954. osniva se Prosvjetna ustanova Narodni dom koja objedinjuje rad Gradskog muzeja, kina, knjižnice i čitaonice i Narodnog sveučilišta. 1961. godine se osniva Narodno sveučilište Janko Mišić. Od 1991. do 1997. ustanova nosi ime Narodno sveučilište Samobor, da bi od 1. siječnja 1998. ime bilo promijenjeno u Pučko otvoreno učilište Samobor.