Razvoj turizma smatra se strateškim razvojnim opredjeljnjem Samobora i Zagrebačke županije (Glasnik ZŽ 7/2004.), a organizacija stalnih seminara i specijaliziranih tečajeva smatramo jednom od ključnih aktivnosti u smislu postizanja ciljeva: "Cjelovitog turističkog proizvoda, adekvatne opremljenosti turističkih resursa, stvaranje prepoznatljive tržne marke turističkog proizvoda i usluga, inovacije koje se prihvaćaju i primjenjuju u ponudi, povećana razina znanja" (...)(Glasnik ZŽ 7/2004.).

Ovoj razvojnoj putanji koju pred nas postavljaju planovi Grada Samobora i planski dokumenti Zagrebačke županije u planovima educiranja ugostitelja Samobora treba dodati i perspektivu razvoja gastro tržišta u svjetskim, odnosno hrvatskim razmjerima. "Do 2010. će godine 40% od ukupne vrijednosti europske trgovine hranom, biti utrošeno u gastro (foodservice) segmentu tržišta. Pod pojmom gastro, podrazumijevamo četiri specifične kategorije pripreme i potrošnje hrane: Ho-Re-Ca (hoteli, moteli, restorani, barovi, catering), institucije (bolnice, škole, domovi, vojarne, zatvori), industrija (pekarnice, konditorska, mesna industrija), alternativni kanali (benzinske crpke, ulični kiosci, automati)."¹ Iz rečenih je smjernica istraživanja lako zaključiti da će naglasak u sljedećih nekoliko godina biti na edukaciji ugostitelja, točnije svih uključenih u gastro ponudu u našem samoborskom kraju. Neke od današnjih prehrambenih tendencija donose nove navike. Zdrava prehrana (Low in fat - high in taste), vremensko ograničenje (The joy of not cooking), i raznovrsnost ponude (Different, but not too different) gastronomskoj ponudi donose novu dimenziju koju je potrebno prilagoditi našoj ponudi. Nove informatičke tehnologije postavljaju nove standarde i u ugostiteljstvu.

Informatizacija ne implicira samo tehnološke mogućnosti već smanjuje troškove, potiče odlučivanje, jača konkurentnost, povećava produktivnost i olakšava uvid u ponudu.

Učinkovitije umreživanje poslovnih partnera, rezultira ne samo kvalitetnijom uzajamnom razmjenom relevantnih informacija i bržom komunikacijom nego i automatizmom pri naručivanju i isporuci proizvoda. Novi higijenski standardi i etički konzumerizam (fair trade) također su nove odrednice koje je potrebno primijeniti u našim ponudama. Uvažavanja ljudskih prava, zaštite okoliša i životinja zadobivaju atribute masovnosti. "A kako je kod nas u Hrvatskoj? U provali potrošačkoga mentaliteta i deliriju konzumerizma bez građanske samokontrole, kupuju se talijanski pelati, bugarsko konzervirano povrće, kinder-jaja, poljski čajevi, poljska riba, uvozna buteljirana vina i piva, kineske drangulije, a sve to plaćamo, između ostaloga, i tonama smeća koje više nemamo kamo ni deponirati². Sve to donosi potrebu za permanentnim usavršavanjem ugostitelja (kuhara, konobara, vlasnika te ostalih uposlenika) kako bi se ponuda Zagrebačke županije učinila uspješnom razvojnom granom.

Grad Samobor i okolica broje 230 ugostiteljskih objekata raznih vrsta. Razvoj gradova u regiji povećava potrebu razvijanja tradicionalne samoborske ugostiteljske ponude, a novi gastronomski trendovi te istraživanja povezana s time pokazuju pravac mogućih očekivanja u budućnosti. Sve to zajedno pred Grad Samobor postavlja izazovni zadatak usavršavanja svoje ponude kako bi održao i povećao svoje prihode od ove grane te kvalitetno bandirao sebe na turističkom tržištu Hrvatske i Europe. Permanentno usavršavanje ugostitelja u Samoboru podići će ugostiteljsku ponudu na višu razinu, odnosno usavršiti samoborsku već prepoznatljivu kakvoću ponude, ali i stvoriti novu. Sukladno već istaknutim trendovima povećanja konzumenata, a zbog rasta trenda nejedenja kod kuće, te zbog blizine Zagreba, pred Samoborom se otvara potpuno nova kakvoća mogućnosti. Postići prepoznatljivost autohtone ponude u kulturi ne jedenja kod kuće (The joy of not cooking), i oformiti svoju ponudu zdrave hrane (Low in fat - high in taste), kao i potražnju za raznovrsnim sadržajima (Different, but not too different) potiču Samobor na rast i razvoj. Upravo stoga ovaj program postavlja razvidnu putanju razvoja kroz edukaciju svih u ugostiteljstvu, od vlasnika, preko kuhara, slastičara do konobara te ostalih koji sudjeluju u tom lancu. Kroz poboljšanje kakvoće ponude te njene prepoznatljivosti u ponudi regije cilj je povećati broj stalnih posjetitelja, te na taj način potaći samoborski brand na jedan novi oplemenjeni način.

¹Izvor: mr. sc. Davor Perkov, Podravka, Koprivnica: Utjecaj globalnih trendova na sinergiju hrvatske prehrambene industrije i turizma.
²mr. sc. Davor Perkov, Podravka, Koprivnica: Utjecaj globalnih trendova na sinergiju hrvatske prehrambene industrije i turizma.

Program se sastoji od niza seminara usavršavanja te triju međunarodnih festivala. Seminari usavršavanja su organizirani kao jednodnevne radionice u kojima se obrađuju djelomično teoretski sadržaji, a djelomično se realiziraju u praksi u kuhinji ili restoranu. Festivali se planiraju kao okupljanje desetak svjetski poznatih stručnjaka koji bi u organiziranim sessionima prezentirali svoje umijeće kako prisutnim samoborskim ugostiteljima, tako i prisutnim gostima i medijima. Zbog potrebe oglašavanja programa ali i promicanja vrijednosti za koje se program zalaže planira se organizacija po jednog okruglog stola svake godine sa stručnjacima, članovima organizacija, ugostiteljima i medijima kako bi se razgovaralo o prisutnim problemima koje dotiče program. Zatim se predviđa tiskanje letka i plakata koji će oglasiti planirane ciljeve i zadaće programa te animirati ugostitelje da se priduže sudjelovanju u programu. Tijekom trajanja programa svake će se godine realizirati po tri radio emisije na Radio Samoboru posvećene program te novostima u realiziciji programa. Uoči seminara objavit će se oglas u lokalnom tisku da se pozovu ugostitelji na sudjelovanje u svakoj pojedinoj radionici. Festivali će se posebno medijski obraditi kako bi se promotivno eksploatirao festival s ciljem promocije Grada Samobora.

Cilj je programa podići razinu kakvoće ugostiteljske ponude, poduprijeti brandiranje Grada, sudjelovati u obogaćivanju ukupne turističke ponude Grada, sačuvati autohtone gastronomske vrijednosti Grada te ih osuvremeniti, sačuvati radna mjesta uposlenih kroz permanentno usavršavanje, dovesti Samobor na gastronomsku kartu regije Europe. Okupiti ugostitelje oko ideja koje su unesene u ovaj program.

Planirani period za odvijanje ovog programa je četiri godine. U prvoj godini planiraju se seminari za kuhare, slastičare i konobare. U drugoj se godini uz seminare za kuhare, slastičare i konobare planiraju i seminari za vlasnike, te festival slastica. U trećoj se seminarima za kuhare, slastičare i konobare priključuju i ostali koji sudjeluju u ugostiteljskom poslu, planira se i festival kuhara. U četvrtoj se godini planiraju seminari za kuhare, slastičare i konobare te festival konobara (konobara, somelijera i barmena) na koji bi pozvali nekoliko najčuvenijih stručnjaka iz cijeloga svijeta.

Program se realizira kroz seminare u samoborskim lokalima koji odgovaraju potrebama planiranih edukacija o čemu će odlučujuću ulogu imati mišljenje angažiranih stručnjaka-predavača.