Kako postati suvremeni ratar, te živjeti dobro od zemlje uživajući u prirodi bilo je riječi na skupu u Grdanjcima kraj Samobora prošlog utorka. Danas da biste bili uspješan poljoprivrednik morate slijediti trendove uzgoja te znati kako u suradnji s prirodom izvuči maksimum iz vašeg komada zemlje. Također, kulture koje će vam donijeti najviše prinosa s najmanje truda i zasigurno ćete ih prodati otkupljivačima su ljekovite i aromatične biljke. Zatim ako u njihovoj blizini smjestite pčelinjak imat ćete i vrlo kvalitetnog meda, a ako tako dobivene sirovine «pretočite» u vlastiti proizvod tada ćete i brendirati novu tržišnu vrijednost, proizvesti vlastiti proizvod (pod vašom etiketom) i dva puta bolje naplatiti svoj trud. Zemlje EU vrlo su zainteresirane za plodove naše zemlje jer je ona čista i nezagađena, većina slivova voda je pitka, a zrak je također puno čišći od onog u europskih mekama industrije. Čak štoviše, hrvatsko ljekovito bilje, te med visoko se cijene u našem susjedstvu. U organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Samobor profesori Agronomskog fakulteta, inače autori i predavači u programima za odrasle poljoprivrednike proizvođač i prerađivač ljekovitog i aromatičnog bilja i tržnik u poljodjelstvu, govorili su o sadržaju i značaju tih programa.

Tako profesor Ivan Kolak naglašava prijeku potrebu da država iznađe načina da se neobrađena zemlja u Hrvatskoj privede svojoj ratarskoj funkciji te kako je neprihvatljivo da se obradiva zemlja sve više pretvara u šikaru, gotovo šumu, dok s druge strane sve više ljudi, pojedinaca i zadruga te udruga proizvođača traži zemlju radi pojedinih projekata. Ponajviše je istaknuo da bi nadležni trebali obratiti više pažnje te dodatno stimulirati proizvodnju ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja kao proizvodnju budućnosti za koju je Europska unija u potpunosti otvorena, te bi Hrvatska mogla tamo izvesti ogromne količine kad bi tu proizvodnju prepoznala kao najperspektivniju te ju dodatno stimulirala.

Docent Stjepan Pliestić je naglasio da su naši poljoprivrednici naprosto nedovoljno obrazovani. U vremenu kad se kombajn satelitski navodi te je nepotrebno da čovjek sjedi u njemu, mi smo još na vrlo niskim tehnološkim granama i sada već potpuno nekokurentni na europskom i svjetskom tržištu poljodjelskih proizvoda. Potrebno je stalno učiti, što o proizvodnjama, što o samim strojevima. Poljoprivrednici, primjerice, rukuju s najvećim otrovima a da uopće ne prolaze nikakve edukacije o rukovanju otrovima. HACCP, sustav dobre higijenske prakse, stiže i u poljoprivredu, a da poljoprivrednici uopće nisu educirani za to. Osvrčući se na pitanje zapuštenih zemljišta, docent Pliestić kaže da je Hrvatska zakon donijela ali da je primjena zakazala, točnije da se postojeći zakon ne može primijeniti u smislu privođenja zapuštene zemlje svojoj svrsi zbog iseljavanja stanovništva. U nastaloj raspravi prisutni su konstatirali da najveći dio zemljišta zanimljivog za proizvodnju ljekovitog i aromatičnog bilja imaju Hrvatske šume koje pokazuju malo i nedovoljno sluha za ovakvu proizvodnju.

Profesor Ante Kolega, autor programa tržnik u poljodjelstvu, govorio je o potrebi da se svaki poljoprivredni proizvođač mora pripremiti za predstojeće otvoreno tržište na kojem treba opstati. Potrebno je formirati svoj proizvod, promovirati ga na tržištu te u svijesti potrošača stvoriti marku koju će oni prepoznati. To je jedini put za našeg proizvođača, a oni su u tom smislu nedovoljno educirani te samim time i nespremni za konkurenciju koja dolazi. Rezultat toga je sve veći uvoz svega i svačega i sve manji broj naših proizvoda koji opstaju na tržištu.

Program edukacije za pčelare predstavio je Zlatko Tomljanović, autor i predavač u programu. Doktor Tomljanović je naglasio da se vrijednost edukacije vrlo jasno vidi kod pčelara koji su prošli edukaciju te da su mogućnosti izvoza meda u Europsku Uniju ogromni, no zahtjevno europsko tržište traži visoku kvalitetu proizvoda koju je nemoguće postići bez odgovarajućeg znanja.

Kako su poljoprivredni obrazovni programi nastali na poticaj Poljoprivredno voćarsko stočarske zadruge Samobor, događanju je nazočio i Stjepan Jelić, danas upravitelj Referalnog centra za branitelje Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, koji naglašava da je vrijednost edukacije prepoznata jedino od ovog ministarstva, jer svaka nova zadruga u dobivenim sredstvima dobija namjenska sredstva za edukaciju. Sva ostala ministarstva nisu osigurala sredstva za obrazovanje poljoprivrednih proizvođača.

Pročelnik upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu, Željko Radovanić je iznio da je Grad Samobor najviše učinio u smislu razrade različitih modela poticaja edukacije i proizvodnji u poljoprivredi, no da se čini da za mnoge poticaje ne postoji dovoljan interes kod proizvođača

Skup je pozdravila zamjenca gradonačelnka Grada Samobora, Marica Jelenić iskazujući zadovoljstvo činjenicom da je upravo Grad Samobor mjesto u kojem se započeo ovaj prevažan proces promjene i prilagodbe te iskazala zahvalu svima koji u tim programima sudjeluju.